Vjerski obredi i praksa muslimana ključni su aspekti islamskog života, oblikujući svakodnevicu vjernika i jačajući osjećaj zajedništva unutar muslimanske zajednice. Ovi obredi obuhvataju molitvu, post, zekat (milostinju), hodočašće i druge duhovne i društvene prakse koje su temelj islamske vjere.

Odnos muslimana s drugim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori karakterizira tradicija suživota, međusobnog poštovanja i dijaloga. Crna Gora, kao multietnička i multikonfesionalna zemlja, dugi niz godina njeguje suživot različitih vjerskih i etničkih zajednica, a muslimani su važan dio tog društvenog tkiva.

Ovaj drevni grad, koji se proteže na brežuljkastom terenu okružen prirodnim ljepotama, igra važnu ulogu kao simbol tolerancije i međusobnog poštovanja među narodima. Ova kulturna raznolikost očituje se u arhitekturi, običajima i vjerskim objektima. U Starom Baru nalaze se pravoslavne crkve, katoličke katedrale, džamije i druge vjerske građevine, što jasno pokazuje suživot različitih vjerskih zajednica kroz vjekove. Primjera radi, crkva sv. Marije i džamija Husanagića džamija simboliziraju sklad između pravoslavne, katoličke i islamske zajednice.

Ponos Crne Gore I grada Bara su pravoslavni vjernici. Barani tj pravoslavci uvijek njeguju tradiciju i dobre običaje i bez obzira na vjeru i naciju zajedno proslavljaju predstojeće praznike i Novu godinu. Pravoslavna zajednica u Baru, uglavnom pripadnici Crnogorske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve, prisutna je kroz istoriju kao važan dio društvene strukture grada. Hram Svetog Jovana Vladimira, jedna od najvažnijih pravoslavnih crkava u regiji, simboliuje prisutnost i doprinos pravoslavaca kulturnom i duhovnom životu Bara.